|
KONCEPCIJA I KOORDINACIJA PROJEKTA: Ivana Meštrov i Mihaela Richter MODULI: 1. METODE I STRATEGIJE IZLAGAČKIH PRAKSI - UMJETNOST UVIJEK IMA POSLJEDICE Voditeljice: kustoski kolektiv Što, kako i za koga/WHW studeni - prosinac 2010. U vremenu kad se pomaci globalnog pejzaža sve dramatičnije odražavaju na transformaciji modusa i okvira prezentacije suvremene umjetnosti, nameće se urgentna potreba preispitivanja odnosa izložbenog žanra i političko-ekonomskog konteksta unutar kojega se izložbe realiziraju. Okosnicu programa tvorilo je dvogodišnje istraživanje kustoskog kolektiva WHW vezano za pripreme 11. istanbulskog bijenala. Proces istraživanja, kustoski koncept i realizacija Bijenala kontekstualizira se u odnosu na povijest Istanbulskog bijenala, njegovu ulogu na turskoj umjetničkoj sceni i na globalnoj mapi bijenalnog žanra. Naslov modula Umjetnost uvijek ima posljedice referira se na istoimeni dvogodišnji suradnički projekt koji je 'politiku izlaganja' istraživao u kontekstu Jugoistočne Europe i u kojem su sudjelovali: tranzit.hu iz Budimpešte, Muzeum Stzuki iz Lodza, Centar za nove medije kuda.org iz Novog Sada i Što, kako i za koga/WHW iz Zagreba. U širem kontekstu modul je propitivao paradigmatske umjetničke i izložbene pozicije od 1950.-ih godina do danas, ukazujući na povijesni kontinuitet srodnih umjetničkih eksperimenata koji propituju društvenu ulogu umjetnosti i razvijaju različite strategije opozicije hegemonijskim odnosima. 2. TEKST I KONTEKST: KRITIČKI PRISTUP UMJETNIČKOM RADU Voditelj: Klaudio Štefančić studeni - prosinac 2010. Modul je fleksibilno shvaćen niz predavanja, seminara i diskusija o položaju 'govora o umjetnosti' danas. U dogovoru s polaznicima/cama, modul je imao za cilj ispitati različite metode u interpretaciji umjetničkih radova - formalna, sadržajna, semiološka, psihoanalitička, diksurzivna metoda i dr. - kao i mogućnost njihove šire društvene distribucije (katalog, novine, televizija, blog itd.).
Literatura:
Dark Fiber,Geert Lovink, Cambridge, Mass.: MIT Press, 2002. (uvod i 256-275 str.) Visual Methodologies: An Introduction to the Interpretation of Visual Materials, Gillian Rose, Sage, London, 2001. (uvod i 12-32 str.) Što znači: interpretacija?, Gottfried Boehm, iz Slika i riječ : uvod u povijesnoumjetničku hermeneutiku, Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb, 1997.Visual studies: a skeptical introduction, James Elkins, Routledge, 2003. (1-30 str.)Književna teorija, Jonathan Culler, AGM, Zagreb, 2001. (9-26 str.) Vizualni studiji i ikonički obrat, Keith Moxey, Centar za vizualne studije (izvor: http://www.vizualni-studiji.com/skupovi/vkk_moxey.html#ftn1)New Media from Borges to HTML. Introduction to The New Media Reader, Lev Manovich, The MIT Press, 2003. (13-25 str.) Doba slika u teoriji mediologije, Nadežda Čačinović, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. (48-57 str. Književnost, mitologija, semiologija, Roland Barthes, Nolit , Beograd, 1971. (191-197 str.) 3. UMJETNIČKE, KUSTOSKE I AKTIVISTIČKE PRAKSE U URBANOM PROSTORU Voditeljice: Ivana Meštrov i Mihaela Richter listopad 2010. - siječanj 2011. Jesu li prakse kulturnog aktivizma poželjni gosti u zajednici čije je vrijeme generalno definirano konstruktima 'radno', 'slobodno', 'televizijsko'. Kako objasniti antagonizam samih građana prema javnim protestima protiv krupnog kapitala koji zauzima 'njihov' prostor; nepercipiranje i nerazumijevanje suvremene umjetnosti i sveopću letargiju prema nesadržajnosti kojom su ispunjeni mnogi kvartovi i ulice. Pitanje je je li drugačija percepcija od strane građana uopće moguća dok svaka mikrozajednica /ulica ili kvart nema svoje poprište promišljanja i realizacije. Ovaj modul ponudio je pregled djelovanja lokalnih inicijativa, udruga i festivala koji svojim praksama propituju urbani prostor u želji da ga transformiraju u kulturno polje dijaloga, povezivanja, rekonstrukcije, uživanja... Susreti su pokrili tri teme: urbanizam i aktivizam, umjetnički projekti u urbanom prostoru te kustoski projekti u urbanom prostoru. Nakon pripremne faze uslijedilo je istraživanje od strane polaznica. |

