OBAVIJESTI POLAZNICIMA/CAMA MOŽETE PRATITI OVDJE!

____________________________________________

Kustoska platforma 2014./2015.

 

Ovogodišnji kustoski program strukturiran je u jedan kontinuirani 


modul pod nazivom Izložba - zanemareni medij.

 

Izložba - zanemareni medij

S obzirom na muzejsko-galerijsku tradiciju i na fokusiranost suvremene kulture na komunikaciju i razmjenu, možemo reći da je izložba jedan osobiti medij. Kao svaki drugi kanal komunikacije i izložba ima svoju povijest, svoja pravila i svoj jezik. Drugim riječima, organizirati izložbu znači stvoriti jedan sistem čija učinkovitost podjednako ovisi o producentu izložbe (muzeju, galeriji, financijeru, kustosu itd.), o sadržaju izložbe (umjetnine, artefakti, procesi itd.) i o publici. Bilo da je izložba shvaćena kao medij, bilo da se u referiranju na izvedbene umjetnosti sve više okreće inscenaciji, ona je uvijek osobiti oblik spacijalnog, višeosjetilnog prikazivanja. Ne samo da je kustos ili organizator izložbe suočen s izborom sadržaja izložbe, nego stoji – a to je možda i presudno – i pred izazovom prezentacije sadržaja. Kako će publika participirati na izložbi, kako će čitati taj prostorni hipertekst, ključna su pitanja koja se danas postavljaju u kustoskom poslu. Ovaj će modul, stoga, kroz praktičan rad na organizaciji izložbe u okviru jedne nove muzejsko-galerijske institucije - zagrebačke Laube - pokušati ukazati na osnovne značajke i aporije tog posla.

Voditelj modula:

Klaudio Štefančić diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1995. Kao kustos radio je u Gradskom muzeju Sisak i u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, a od 2001. voditelj je Galerije Galženica u Velikoj Gorici. O fenomenima popularne kulture na području vizualnih umjetnosti, o kulturi i umjetnosti novih medija, te o suvremenoj umjetničkoj praksi, piše u katalozima izložaba, Životu umjetnosti, Konturi, Zarezu, Umjetnosti riječi, na II. programu Hrvatskog radija itd. U okviru Centra za vizualne studije od 2008. do 2011. vodio je istraživanje posvećeno odnosu vizualne kulture i novih medija. O suvremenim kustoskim praksama predaje od 2008. Autor je monografije Montaža organizma (Fraktura, 2005) o umjetničkom radu Daniela Kovača.

 

TERENSKO PUTOVANJE

Program obuhvaća i odlazak na terensko putovanje koje će se odviti u prvoj polovici 2015. godine. Više informacija o samom terenskom putovanju ćete dobiti na Uvodnom sastanku KP. Sudjelovanje na terenskom putovanju nije obvezatan dio programa, no svakako je poželjan.

 

TERMINI ODRŽAVANJA

Kustoska platforma 2014./2015. traje od studenog 2014. do svibnja 2015. godine.

 

Program će se održavati subotama u Laubi.

 

Datumi održavanja programa:

Uvodni susret 20.12.2014., subota, 10 sati   


Termini modul Izložba - zanemareni medij

17.1., 24.1., 31.1., 14.2., 7.3., 14.3.. 21.3., 11.4., 18.4.

25.4., 21.5. 2015. (četvrtak), subote, 10-12 sati


 


Koncepcija i koordinacija projekta: Ivana Meštrov i Mihaela Richter

Stručni suradnik: Klaudio Štefančić

Organizacija projekta: Udruga Slobodne veze

Partneri projekta: Udruga Lauba
Mjesto održavanja: Kuća za ljude i umjetnost Lauba

 

Projekt Kustoska platforma je podržan od strane Gradskog Ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba.

 ____________________________________________

KUSTOSKA PLATOFRMA I G-MK PREDSTAVLJAJU CIKLUS PREDAVANJA: MEET THE CURATOR

Predavanje Saše Nabergoj: PORTIZMIR3 u kuriranom svijetu umjetnosti i predstavljanje publikacije praktikuma Kustoske platforme 2013.-2014.

G-MK, utorak, 14.10.2014. u 19 sati



Ciklus predavanja otpočinje gostovanjem Saše Nabergoj, povjesničarke umjetnosti, kustosice i kritičarke, pomoćne direktorice SCCA-Ljubljana, voditeljice kustoskog i kritičarskog edukacijskog programa World of Art, te refleksivne platforme o kulturnom radu Studio 6. Kroz svoje zagrebačko predavanje Neborgoj će se baviti sveprisutnim obratima u kustoskim praksama zadnjih dekada, kroz koje izložba postaje prostorom gdje se nešto događa, a ne samo mjestom gdje je nešto reprezentirano.

Posebno će se osvrnuti na iskustvo koncepcije i realizacije PORTIZMIRA3, trijenala suvremene umjetnosti, kojeg je recentno kurirala u Izmiru, Turskoj u suradnji s udrugom za suvremenu umjetnosti K2, otvarajući time prostor za razgovore o kustoskim praksama utemeljenim na mogućnostima trajanja, procesualnom, istraživačkom i kontekstualno specifičnom.

Okupljajući radove dvadeset i tri lokalna i internacionalna umjetnika, kojima je baza bila istraživanje i davanje kontekstualno specifičnih odgovora na datu lokaciju i prostor, Trijenale u Izmiru je bilo strukturirano kroz niz različitih formata. Prvenstveno se radilo o procesu, a ne singularnoj izložbi, fokusiranoj na različite strategije i taktike koje umjetnici koriste kako bi razvijali svoj rad.

Trijenalna izložba PORTIZMIR3 služi i kao kontekstualni okvir za promatranje različitih participativnih praksa i pokušat će otvoriti nove perspektive na teme, radne metode, taktike i strategije koje su aktualne u polju suvremene umjetnosti.

Isto tako, tijekom zagrebačkog predavanja Saše Nabergoj, bit će govora i o edukacijskim programima u polju suvremene umjetnosti, čiji je Nabergoj aktivni sudionik i konceptualizator kroz rad u SCCA-Ljubljana.

Dodatne poveznice:

http://portizmir.org/eng/

http://www.worldofart.org/current/ 
http://www.scca-ljubljana.si/s6engl.htm 

 

-----------------------------------------------------------------------------
KUSTOSKA PLATFORMA 2013./2014.



"Praktikum Kustoske platforme 2013. / 2014.* Radnik Radnica / Umjetnica Umjetnik"

Trajanje programa: 9.4.2014. – 19. 4. 2014.
Galerija Miroslav Kraljević, Šubićeva 29

„Ne radi se o tome da stvaramo kadrove profesionalnih umjetnika, već da u najširim masama naših trudbenika razvijamo smisao i razumijevanje za pojedine grane umjetnosti i da tim putem podižemo njihovo obrazovanje i kulturu, tako i putem likovnih sekcija htjet ćemo da našim radnim ljudima pružimo mogućnosti da izraze svoje sposobnosti i zadovolje svoju težnju za stvaralaštvom na ovom području.“
(Perka Splivalo, Neka zapažanja s likovnih izložbi na oblasnim smotrama Saveza kulturno-prosvjetnih društava
Kulturni radnik br. 6., 1950.)

„Stupanj kulture sveukupnog društva veoma je važan za razvoj socijalizma u najširem smislu, a osobito je važan za razvoj samoupravnog socijalizma, jer, pored ekonomskog, i duhovno oslobođenje ljudi jedan je od temelja novog društva.“
(Saopćenje sa IV. Susreta samoupravljača „Crveni barjak“, Kragujevac, 15., 16., 17. veljače 1972.)

Nakon završetka Drugog svjetskog rata i osnivanja Federativne Narodne Republike Jugoslavije, političko vodstvo nove države kreće u obnovu ratom razorene zemlje. Jedan od primarnih ciljeva, koji se naglašava već u prvoj « petoljetki», jest industrijalizacija, koja bi zaostalu privrednu zemlju transformirala u novu, naprednu, socijalističku državu, te stvaranje radničke klase. Preseljenjem velikog dijela stanovništva u gradove javlja se potreba za unapređenjem i poboljšanjem životnih uvjeta radnika što se prvo manifestiralo gradnjom stanova i popratnih objekata, zatim inicijativama za osuvremenjenje « oblikovanja » čiji finalni produkti, osim materijalne upotrebljivosti, posjeduju i « duhovnu funkcionalnost », a na koncu i obrazovanjem radnika. Krajem 40-ih uvodi se obavezno osmogodišnje obrazovanje, početkom 50-ih osniva se Radničko sveučilište « Moša Pijade » koje je nudilo temeljno i⁄ili dodatno obrazovanje za radnike, a u sklopu kojeg je izlazio i časopis «15 dana» koji je radnicima trebao približiti suvremena strujanja u umjetnosti.
Ovogodišnje istraživanje polaznika Kustoske platforme krenulo je upravo od pitanja odnosa umjetnosti⁄umjetničke produkcije i industrijske proizvodnje u Hrvatskoj za vrijeme Druge Jugoslavije. Podijeljeni u četiri grupe, polaznici su temi prilazili na različite načine. Dvije su grupe temi prišle sa stajališta umjetnika⁄radnika – amatera, jedna se grupa bavila dizajnom, a druga stvaralaštvom suvremenih umjetnika koji su tematizirali ovaj odnos u svojemu radu. Iz istraživanja izrasta rasprava o ulozi umjetnosti u društvu i o uvjetima umjetničke produkcije, ali i o ulozi industrije u društvu općenito, time svraćajući pažnju na aktualni prevladavajući diskurs koji podržava deindustrijalizaciju i razvoj tzv. kreativnih industrija.
Na izložbi će se moći vidjeti analiza časopisa Kulturni radnik koji je izlazio 1948. – 1991., kronologija brodogradilišta 3. maj u Rijeci i njegova Kino-fotokluba Jadran, sami filmovi kluba te intervjui s Hrvojem Turkovićem, Draganom Rubešom i Petrom Trinajstićem, razgovori s Draganom Roksandićem i Bogdanom Budimirovom, te dokumentacija o suvremenim umjetnicima koji su se bavili ovom temom (Ana Hušman, Marijan Crtalić, Luiza Margan, Martina Grlić).

Polaznici Kustoske platforme: Lorena Baric, Marijana Paula Ferenčić, Josip Horvat Kveton, Davor Konjikušić, Branimir Kopilović, Dunja Kucinac, Karla Lebhaft, Jelena Milić, Mateja Pavlic, Milica Popovic, Ines Praprotnik, Sonja Svec Spanjol .
Mentorica: Ana Kovačić
Asistentice: Sanja Sekelj i Lea Vene
Organizatorice Kustoske platforme: Ivana Mestrov i Mihaela Richter
Koordinatorica: Mirna Rul


*Kustoska platforma program je posvećen dodatnoj teorijskoj i praktičnoj edukaciji iz područja suvremene umjetnosti. Unutar programa, koji se ove godine sastojao od tri različita modula: Kustoske prakse u institucionalnom i izvaninstitucionalnom kontekstu (Jasna Jakšić), Tekst i kontekst II (Klaudio Štefančić) i Praktikum Kustoske platforme: Suodnosi umjetnosti i proizvodnje (Ana Kovačić) s čitalačkom grupom (Ana Kutleša) te terenskog putovanja u Ljubljanu, posebno mjesto zauzeo je rad na konkretnom izložbenom projektu unutar modula Praktikum kustoske platforme. Ovo je omogućilo polaznicima/ama uvid u moguće metodološke, tehničke i teorijske alate vezane uz koncepciju i realizaciju izložbi suvremene umjetnosti.

Izložbu podržali: Grad Zagreb i Ministarstvo kulture RH

Photos by: Sonja Švec Španjol

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Razgovor s Juste Kostikovaite u g-mk

__________________________________________________________________________________________

Ovdje nitko ne živi: Kolektivno kuriranje izložbe o stanju digitalnih medija i svijetu slike

Razgovor s Juste Kostikovaite,
nezavisnom kustosicom
Royal College of Art
MA Curating Contemporary Art

G-MK, 18 sati, 9. 12.2013.

U sklopu Kustoske platforme 2013./14.

2013. godine prestižni program Kuriranja suvremene umjetnosti Royal College of Arts-a (RCA), London proslavio je svoju dvadesetu obljetnicu. Tom je prilikom jubilarna izložba polaznika programa Ovdje nitko ne živi pokušala istražiti aspekte digitalnog doba koje prožima suvremeni život, od onog privatnog, pa sve do političkog.

Prezasićenost i posredovanje slikama, kroz društvene medije te otvorene baze podataka kontekstualno su promijenili individualna i društvena pravila angažiranosti. Spojivši skulpturu, instalaciju, video i performans, izložba Ovdje nitko ne živi,  bavila se upravo kontradikcijama i paradoksima življenja u digitalno doba.

Naziv izložbe dolazi od koncepta „planetarnosti“ indijske teoretičake i filozofkinje Gayatri Spivak preuzetog iz knjige „Smrt discipline“ (2003). Njena tvrdnja “zemaljska kugla je na našim računalima. Ondje nitko ne živi“, uokviruje temu izložbe virtualnog okoliša koji je nenastanjiv, a opet naseljen.

Tijekom razgovora u Zagrebu Juste Kostikovaite pokušat će dati vrlo osoban i subjektivan pogled na koncept izložbe i kakav je utjecaj imao na njenu daljnju kustosku praksu. Govorit će i o tome kako je bilo kurirati izložbu na navedenu temu u proširenom kustoskom kolektivu od trinaest ljudi. Govorit će o organizacijskim i kustoskim aspektima planiranja i organizacije izložbe te kako se početni ciljevi mijenjaju kroz radni proces. Također, bit će riječi o ulogama i problemima vezanim uz:

  • Cjelokupni projektni menadžment
  • Kolektivno kuriranje i njegovu dinamiku
  • Kritički osvrt na projekt

O Juste Kostikovaite

Juste Kostikovaite kustosica je iz Vilniusa koja živi i radi u Londonu. Prije MA  programa Kuriranje suvremene umjetnosti na RCA, Kostikovaite je pokrenula rezidencijalni projekt CAN  u Berlinu u suradnji s Tulips & Roses galerijom kao i producirala radionicu Spheres of Power. Tension & Exchange vezanu uz rad Enjoy Poverty Renza Martensa. Njene trenutne suradnje uključuju radionice Blind Carbon Copy: Curators go to The Bar u suradnji s Latvijskim centrom suvremene umjetnosti  u Vilniusu i Centrom za suvremenu umjetnost u Rigi. Nedavno je surađivala s Julijonasom Urbonasom na projektu za Lisabonski trijenale arhitekture. Tijekom 2011.-2012. bila je suradnica na projektima u galeriji French Riviera, Zabludowicz kolekciji i Wysing Arts Centru.

Dodatne informacije o izložbi Ovdje nitko ne živi možete pronaći na http://nooneliveshere.rca.uk/

 

 

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KUSTOSKA PLATFORMA 2012./2013.


aBook [artist's book]

- predstavljanje Praktikuma  Kustoske platforme 2013.-

animacija: Nambi Kezić

15.03. – 12.04.2013.

Galerija Galženica, Trg Stjepana Radića 5, Velika Gorica

Otvorenje izložbe je 15.3. u 20 sati.

Izložbom aBook [artist's book] polaznici ovogodišnjeg programa Kustoske platforme, uz mentorstvo Ane Kovačić i asistenciju Mateje Kuke, predstavljaju svoj istraživački rad na temu knjige umjetnika. 

Polaznici i polaznice proveli su istraživanje zanimljivog i aktualnog područja te su bili podijeljeni u šest različitih grupa koje su se bavile definiranjem samog pojma knjige umjetnika, povijesnim razvojem, vizualnom poezijom, knjigom umjetnika danas te suradnjom umjetnika i kustosa. Na izložbi će kroz brojne primjere biti predstavljeni rezultati njihovog rada. Mnoge su definicije knjige umjetnika i mnogo je načina na koje ih umjetnici oblikuju. Ono što knjigu umjetnika čini drugačijim medijem od ostalih umjetničkih ostvarenja jest činjenica da ju se može uzeti u ruku, čitati, listati, gledati, opipati te na taj način ostvaruje blisku vezu s publikom. Umjetnici je shvaćaju kao prostor kojeg mogu ispuniti te na taj način prenijeti svoje ideje, stavove, intimna razmišljanja ili aktivistički progovoriti o temama koje ih zanimaju.

Knjiga umjetnika pojavljuje se zajedno s avangardnim pokretima početkom 20.st, a u Hrvatskoj pojavom konceptualne umjetnosti 60-ih godina 20.st. Iako pod pojmom knjige umjetnika podrazumijevamo i knjige poezije J.P. Kamova iz 1907. te zbirke konkretne poezije (J. Stošić, Đerdan), procvat tog medija dogodio se s pojavom grupe Gorgona i konceptualnim umjetnicima (Stilinović, Trbuljak, Iveković i ostali). Dio izložbe bavi se vizualnom poezijom koja se javlja s neoavangardnim pokretima u zemljama bivše Jugoslavije 1960-ih i 1970-ih. Vizualna poezija je granični medij između poezije i likovne umjetnosti, a ono što ih spaja jest svijest o jeziku kao materiji. Uz knjige vizualne poezije biti će izložena i popratna dokumentacija (časopisi, katalozi izložbi, eseji). Važan dio izložbe predstavljaju i knjige umjetnika danas. Mlađi umjetnici kroz ovaj medij reagiraju na društvene i političke fenomene ili reflektiraju svoj intimni svijet. Njihove knjige umjetnika nastaju često u sklopu istraživanja ili razrade nekog kasnijeg djela, ali nekima je i sama knjiga krajnji cilj. Često se dogodi da se čvrsta granica između dizajnera i umjetnika izgubi, što možete vidjeti u radovima studenata Dizajna vizualnih komunikacija s UMAS-a. Zanimljivo je istraživanje grupe koja se bavi odnosom umjetnika, kustosa i dizajnera, a koja je na vlastitom primjeru isprobala odnos navedenih uloga. Zanima ih privatan i intiman odnos s publikom. Izradili su vlastitu knjigu umjetnika koja doživljava svakodnevnu prezentaciju, a na izložbi će biti izložene male istraživačke prezentacijske forme koje bilježe život knjige. 

Izložbu prati katalog aBOOK [artist’sbook] Knjiga umjetnika — područje eksperimenta koji će biti predstavljen na samom otvorenju.

Na izložbi će biti predstavljene knjige sljedećih umjetnika: Zvonimir Balog, Vlasta Delimar, Braco Dimitrijević, Fokus Grupa, Gorgona, Grupa Bosch&Bosch, Grupa šestorice autora, , Sanja Iveković, , Luka Kedžo, Neva Kiš, Darko Kolibaš, Antun B. Kolumbić, Branko Maleš, Dimitrije Bašičević Mangelos, Sanja Marčetić, Vlado Martek, Dalibor Martinis, Dražen Mazur, Ivan Jelinčić Merlin, Miron Milić, Bojan Mucko, Martin Peranović, Jelena Perišić, Ivana Pipal, Barbara Radelja, Sven Razum, Mladen Stilinović, Josip Stošić, Tea Stražičić, Jaroslav Supek, Marko Tadić, Stipan Tadić, Miroljub Todorović Goran Trbuljak, Mario Udženija, Milko Valent, Borben Vladović i Franci Zagoričnik.

Suradnici - polaznici programa KP 2012./2013.: Lea Fujs, Ivona Marendić, Adela Lovrić, Dina Pokrajac, Petra Cegur, Nikolina Demark, Lea Horvat, Sanja Sekelj, Marko Španjol, Ana Mirilović, Nambi Kezić, Ana Škegro,Tina Rajić, Jelena Markota, Melita Matović, Rea Vargović, Vida Guzmić, Barbara Majnarić, Ivana Čuljak, Marta Banić, Martina Salaj

Mentorica: Ana Kovačić

Asistentica mentorice: Mateja Kuka

Izbor radova: Polaznici KP 2012./2013.

Vizualni identitet kataloga: Ivan Klis i Damir Prizmić
_____________________________________

PREPORUKE TJEDNA KUSTOSKE PLATFORME pratite OVDJE!

_______________________________________________________________________      


Pratite PRAKTIKUM KUSTOSKE PLATFORME 2012. na 31. Salonu mladih OVDJE
________________________________________________________________________

          


OVDJE pročitajte tekstove polaznika KP 2011./2012. sa terenskog putovanja u Split.
  
Tekstovi su dio opširnijeg presjeka kulturnih, umjetničkih i aktivističkih praksi u Splitu, proizašlog iz terenskog putovanja polaznika i polaznica Kustoske platforme 2011./12. godine. 


KP 2014./2015.


KONCEPCIJA I KOORDINACIJA
PROJEKTA
Ivana Meštrov i Mihaela Richter

STRUČNI SURADNIK

Klaudio Štefančić


ORGANIZACIJA PROJEKTA
Udruga Slobodne veze

PARTNER PROJEKTA
Udruga Lauba, Zagreb

MJESTO ODRŽAVANJA
Lauba, Prilaz baruna Filipovića 23a, Zagreb

VRIJEME ODRŽAVANJA
od studenog 2014. do svibnja 2015. godine

VIZUALNI IDENTITET LOGOTIPA
Dora Budor i Maja Čule

UREDNICE WEB STRANICE
 Mihaela Richter i Mirna Rul

WEB ADMINISTRATORICA
Mirna Rul

PODRŠKA
Ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada
Zagreba i Ministarstvo kulture RH
Comments